Saborski odbor o poljoprivrednom zemljištu: Riješiti problem stočara, prednost dati i povrtlarima te voćarima

Saborski odbor o poljoprivrednom zemljištu: Riješiti problem stočara, prednost dati i povrtlarima te voćarima

Članovi saborskog Odbora za poljoprivredu u petak su iznijeli brojne dvojbe i prijedloge na konačan tekst zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojemu bi se  ovlast raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem s državne razine vratila jedinicama lokalne samouprave, a ukinula Agencija za poljoprivredno zemljište.

Zakon uvodi načelo domicilnosti, što znači da bi prednost u dobivanju državne zemlje imali lokalni poljoprivrednici, mladi, dosadašnji uredni zakupci te stočari kojima nedostaje vlastite zemlje.

Problem stočara podijelilo je HDZ-ove Josipa Križanića i Franju Lucića.

Stočari nemaju dovoljno zemlje i to treba riješiti, istaknuo je Križanić držeći nelogičnim da se, načelom domicilnosti, stočari za zemlju ne mogu natjecati i u susjednoj im općini.

Lucić ne dijeli to mišljenje, apelira da se učini sve da se ljudi zadrže u mjestima gdje žive, posebno u Slavoniji iz koje, kaže, sada već odlaze autobusima.

Da se nađe rješenje za stočare, poziva i Tomisla Panenić (Most) i dodaje kako je to već, ali na "nasilan način", pokušao učiniti bivši SDP-ov ministar Tihomir Jakovina.

Prvenstvo u dobivanju državne zemlje, istaknuto je u opširnoj raspravi, uz stočare trebali bi imati i povrtlari i voćari. Zastupnici su dobrim ocijenili prijedlog po kojemu će se i privatno zapušteno zemljište moći dati u zakup, te upozorili kako evidencija naplate zakupa i koncesija nije do kraja riješena.

Nije normalno da se državna zemlja godinama koristi, ne plaća zakup, a dobivaju poticaji, rekao je Križanić.

Nakon što mu je Vlada dala negativno mišljenje i Odbor za poljoprivredu odbio je prijedlog zastupnika Ivana Lovrinovića (PH) da se potpuno ukine zabrana ubiranja šumskih plodova, gljiva, kestena, divljeg voća, šparoga.

Ti bi se plodovi mogli brati za potrebe obitelji, ne za komercijalne svrhe, pomoglo bi se domaćem stanovništvu, objasnio je Lovrinović koji je svoj prijedlog formalizirao u izmjene Zakona o šumama. Kaže i kako Hrvatske šume ne bi bile previše oštećene, jer godišnje na ime naknada za ubiranje šumskih plodova skupe niti sto tisuća kuna.

Najmanji su problem domaće stanovništvo, problem su vikendaši i oni koji u skupljanje šumskih plodova dolaze iz mjesta udaljenih i stotinjak kilometara, odgovara Damir Felak (HDZ), pitajući Lovrinovića kako riješiti hodanje po privatnim posjedima.

Možda se može razgovarati o manjim naknadama za dozvole, ali se one moraju izdavati kako bi se znalo tko se kreće po šumama, rekao je Felak.

Za osobne potrebe dnevno se može ubrati tri kilograma gljiva, do 10 kilograma kestena i divljeg voća, do 2 kilograma šparoga, čulo se na sjednici.

Naslovnica Novosti

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati