Poljoprivrednici s juga žale se na veliku nepravdu: Split i Dubrovnik 'krivi' su što Slavonci dobivaju više novca od nas, to je agromafija!

Poljoprivrednici s juga žale se na veliku nepravdu: Split i Dubrovnik 'krivi' su što Slavonci dobivaju više novca od nas, to je agromafija!
Slavonci imaju prednost kod bodovanja za poticaje – kazuje Tomo Ostojić

Zbog razvijenih turističkih središta dalmatinski poljoprivrednici ostaju bez novčanih poticaja. Točnije, prosjek razvijenosti regije podižu turistički Dubrovnik ili, pak, Split i Zadar te poljoprivrednici iz Dalmacije u startu dobivaju manje bodova na natječajima za EU fondove, bez obzira na to koliko dobar i kvalitetan projekt imali.

U ovakvoj situaciji bolje prolaze njihove slavonske kolege, koji žive u nerazvijenim područja, što im donosi dodatnu prednost kod povlačenja novca iz EU fondova.

– Ove mjere su namijenjene Slavoncima, a ne Dalmatincima. Jasno je da je Slavonija najnerazvijeniji dio Hrvatske, ali oni primaju poticaje i 20 godina nitko ih ništa ne pita. Ni što se proizvodi ni za koga. To je svojevrsna agromafija – kaže nam Tomo Ostojić, vlasnik obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva koje se bavi sušenjem smokava i proizvodnjom raznovrsnih proizvoda na bazi smokve.

- A meni je Dubrovnik središte županije i odmah imam manje bodova. Kakve veze ja ili bilo koji poljoprivrednik iz doline Neretve imamo s Dubrovnikom. Ali Dubrovnik ima visok stupanj razvijenosti pa nam Slavonci bježe za desetak bodova i mi nemamo šanse kod poticaja. To je velika nepravda – rezolutan je Ostojić, koji tvrdi da većina od tri milijarde kuna državnih poticaja koliko se godišnje isplaćuje poljoprivrednicima, odlazi upravo u Slavoniju.

– Struktura prihoda bi trebala biti orijentir koga će se poticati, jer poticanje poljoprivrede nije socijalna kategorija već mehanizam da bolji budu još bolji a ne da gori budu još gori. To je bacanje novca u vjetar. Treba poticati mlade poljoprivrednike a ne stare, koji samo crpe poticaje već 20 godina. Nitko ih ne pita jesu li profitabilni ni što proizvode – kazuje Ostojić.

– Ljudi u Slavoniji imaju 300 hektara i s traktorima, dobivenim nekim mjerama, lako to obrađuju. Više muke ima oko obrade nekoliko hektara mandarina negoli zasijati pšenicu na 300 hektara. Sjednu na traktor, zasiju tu pšenicu i čekaju poticaje, koji su preko 90 posto njihovih prihoda. I tu leži glavni problem. Taj Slavonac ima prednost jer lakše obrađuje zemlju, a sada, eto, ima i prednost kod bodovanja za poticaje – kazuje Ostojić.

– Za mene je smisao EU fondova da bolji budu još bolji i uspješniji i da im se podiže stupanj razvijenosti, ali kod nas to nije tako. Ne znam kako će netko proći na Mjeri 4. Trebat će imati dobar projekt i dosta ostvarenih bodova – kaže Ostojić.

Za Mjeru 4 poljoprivrednik mora imati osam tisuća eura ekonomsku vrijednost svoga gospodarstva, koju Tomo Ostojić kao i mnogi dalmatinski OPG-ovi nemaju.

- Tako mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva ostaju bez novca iz EU fondova jer eure "kupe" veliki proizvođači, odnosno tvrtke od kojih su neke osnovane samo za potrebe povlačenja europskog novca neposredno prije raspisivanja natječaja. I dok su se mali poljoprivrednici nadali europskom novcu, kroz Pravilnik o provedbi te mjere 4 je osigurano da ona bude raspoloživa uglavnom bogatoj korporacijskoj manjini, dok su mali OPG-ovi i seljačka domaćinstva ostali kratkih rukava – rezolutni su u udruzi "Život" koja okuplja male OPG-ove.

 
Navodeći u natječaju da vrijednost obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva bude minimalno 8000 eura, u startu je 180 tisuća OPG-ova izgubilo mogućnost kandidiranja za Mjeru 4 – naglašavaju u udruzi "Život", te ističu da se zapravo favoriziraju uvoznici i trgovci.

– Sramotno je kako će mnogi hrvatski proizvođači zbog kriterija bodovanja ostati bez sredstava, dok će uvoznici i trgovci za preradu bez problema dobiti sredstva. Je li cilj mjera ruralnog razvoja uvoz koji uništava hrvatsku proizvodnju ili je cilj povećanje proizvodnje i smanjenje uvoza, na to bi netko u Ministarstvu trebao odgovoriti te zbog toga i snositi odgovornost – pitaju se mali poljoprivrednici koji nisu "prošli" na Mjeri 4.

– Tvrdnja da se "favoriziraju veliki u odnosu na male" apsolutno je netočna – poručuju iz resornog Ministarstva poljoprivrede.

Od 381 ugovorenog projekta s tog natječaja, 99 projekata nije podnijelo niti jedan zahtjev za isplatu pa su sredstva u iznosu od 447 milijuna kuna ostala neiskorištena. Naime, tim novcem se ne može raspolagati sve dok ne istekne završni rok za podnošenje zahtjeva za isplatu, iako se zna da projekti uopće nisu u provedbi.

– Isplatu nisu zatražili oni koji nisu ni proveli svoje projekte, zato što ih nisu mogli financirati. To najbolje oslikava stare kriterije natječaja po kojima se dijelilo 90 posto potpore novoosnovanim poduzećima, koje banke nisu htjele pratiti – što je logično jer nemaju povijesnih podataka o tim tvrtkama. Zato smo i uveli nove kriterije koji prije svega gledaju dužinu poslovanja korisnika kako bi njegov projekt koji prođe "sito" Agencije, bio prihvatljiv i bankama. Novac koji ostane neiskorišten iz tih prvih natječaja neće propasti jer ćemo sredstva preusmjeriti u nove natječaje – po novim i pravednijim pravilima – kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji pak smatra da se pojednostavila procedura za EU natječaje, smanjila birokracija i rokovi obrade.

Novi natječaji za Mjeru 4 kreirani su tako da su zahtjevi za dodjelu potpore razdvojeni ne samo sektorski nego su zasebno bodovana velika i mala gospodarstva.

Zajedno su svrstani proizvođači voća i povrća, u drugoj grupi su stočari i peradari, a u svakom sektoru za mala gospodarstva rezervirano je po 120 milijuna kuna, za velika po 80 milijuna, čime smo potvrdili stratešku opredijeljenost daljnjeg jačanja manjih gospodarstava, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Naslovnica Novosti

Anketa

Prijavljujete li svoje maslinovo ulje na natjecanja?





Pošalji Rezultati